“To je obaveza koju smo preuzeli”, rekao je Biden, nakon što je svom japanskom kolegi Fumiju Kishidi rekao da Washington podupire stalno članstvo Japana u reformiranom vijeću sigurnosti UN-a i planove Tokija da pojača svoju sigurnost rekordnim razinama potrošnje na odbranu, jer nastoji se suprotstaviti nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji i sve nasilnijoj Kini.

Američki predsjednik je rekao da svaki pokušaj Kine da upotrijebi silu protiv Tajvana “ne bi bio prikladan… to bi dislociralo cijelu regiju i bila bi još jedna akcija slična onome što se dogodilo u Ukrajini”.

Prema politici “Jedne Kine”, SAD priznaje stav Pekinga da postoji samo jedna kineska vlada i da nema diplomatske odnose s Tajvanom. Ali održava neslužbene kontakte s Tajvanom, uključujući de facto ambasadu, i opskrbljuje ga vojnom opremom.
“Amerika je predana politici jedne Kine, ali to ne znači da Kina ima jurisdikciju da upotrijebi silu da zauzme Tajvan”, rekao je Biden, dodajući: “Očekujem da se to neće dogoditi.”

Činilo se da su Bidenovi komentari odmak od postojeće američke politike “strateške dvosmislenosti” o njenom stajalištu o Tajvanu, ali nedugo nakon što je govorio, dužnosnik Bijele kuće rekao je: “Nema promjene u američkoj politici prema Tajvanu. Kako je rekao predsjednik, naša politika se nije promijenila.”

Komentari će vjerovatno zasjeniti centralni dio Bidenovog posjeta, pokretanje Indo-pacifičkog ekonomskog okvira, širokog plana koji pruža ekonomski stub za angažman SAD-a u Aziji.

Njegov posjet uključuje i susrete s liderima Japana, Indije i Australije, u grupi zemalja “Quad”.