CNN: "Kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo..."

Autor  Jan 26, 2022

CNN je objavio analizu pod naslovom "Kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", u kojoj navodi da je ovo zbunjujuće vrijeme za Amerikance, osobito u percepciji vlastite zemlje kao supersile.

S jedne strane vladajući objašnjavaju zbog čega je došlo vrijeme za povlačenje iz Afganistana, a s druge uvjeravaju kako je vrijeme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

Ovo je vrijeme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske izvan granica SAD-a, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i ponašaju se kao da su saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu širom svijeta, navodi CNN.

Istočna Europa


30 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika. Vladimira Putina naročito smeta post-sovjetsko širenje NATO-a. Bidenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje povišene pripravnosti kako bi odvratila Rusiju i uvjerila ostale članice NATO-a u odlučnost Amerike.

Zapadna Europa


Američkom utjecaju treba potporu. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera, koji traži jamstva o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupio prijetnju Rusije, koja je glavni opskrbljivač Njemačke prirodnim plinom.

Azija


Azija testira autonomiju Tajvana, otoka kojeg već neko vrijeme prisvaja šaljući svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što su SAD zajedno s Japanom premjestile flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vježbe.

Bliski Istok


Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ovog tjedna američke rakete Patriot su, u suradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema zrakoplovnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trumpa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao ubrzati svoj put prema nuklearnom oružju.

Uloga Amerike


Sve gore navedene situacije nisu od jučer, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugeriraju da protivnici SAD-a osjećaju slabost i vide prostor za napredak.

"Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inozemstvu postoji općeraširena percepcija da Washingtoon više nije ona sila koja je bila u drugoj polovici 20. stoljeća", piše CNN-ov analitičar Stephen Collinson.

"Usprkos uvjeravanjima Joe Bidena da se "Amerika vratila", kaotično povlačenje iz Afganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u zadnjih 20 godina rata u inozemstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli kalkulirati s tezom da bi Wshington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza", dodaje Collinson.

Faktor Putin


Ruski predsjdnik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije.

Iako nitko sa sigurnošću ne zna što točno Putin želi. No, Fiona Hill, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Bijelu kuću, za New York Times piše kako zna točno što Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: "Putin želi deložirati Sjedinjene Države iz Europe".

Jill Dougherty, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, se slaže. "Rusija želi ponovo odigrati završetak Hladnog rata". U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

Putin osjeća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin "vjeruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju vani".

Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno odgovoriti, jer će taj odgovor odjeknuti svijetom. Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi zaprijetiti "cijelom sustavu Ujedinjenih Nacija i ugroziti argumente koji su jamčili suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svjetskog rata - nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razini".

Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije
Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Europe. Kako za CNN Business piše Ivana Kottasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je plinovon Sjeverni Tok 2, koji u Njemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

Za razliku od ostalih zapadnih demokracija, Njemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvijek se nećka o uključivanju Sjevernog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

"Obzirom da je ruski cilj produbiti podjele, Sjeverni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Europske unije i NATO-a", piše Kristine Berzina iz američkog think tanka German Marshall Fund.