Promovirana bibliografija lista Mostarsko jutro Istaknuto

Autor  Sep 05, 2021

Promocija drugog dopunjenog izdanja knjige Bibliografija lista Mostara mostarsko jutro autora Zalatka Serdarevića, obavljena u subotu u kongresnoj Sali Hotela Bristol, ne samo da je bacila više svjetla na ovo znalajno djelo nego je u isto vrijeme doprinijela rasvjetljavanju okolnosti pod kojima je list nastao.

Džemal Hamzić, urednik Mostarskog jutra, lista koje je nastalo u turbulentno vremenu 1992. godine, podsjetio je na uslove u kojima je list nastao kao i na njegov značaj u razbijanju medijske blokade. On je akcentirao da je bila velika hrabrost uči u takakv projekat jer je sve bilo podređeno jednostranom izvještavanju.Hamzić je istakao značaj ove knjige.

- Ovo je bibliografija jednog izuzetno teškog i turbulentnog vremena, vremena punog izazova. Vremena kada smo sve naše obaveze, radne i one druge kao i naše različitosti gurnuli u stranu i zajedno krenuli u projekat nazvan “Mostarsko Jutro”. Pokazali smo da kada smo jedinstveni možemo stvoriti novinu u najtežim mogučim uslovima. Zbog toga se rado sjećamo tih vremena, ali sjećanja lagano blijede i zato je bila potrebna jedna ovakva knjiga Šemsudina Zlatka Serdarevica da sačuva ta sjećanja od zaborava, rekao je Hamzić.

Jedan od najzaslužnijih članova ekipe koja je stvarala mostarsko jutro je Ibro rahimić, danas direktor IC Štamparije Mostar, koji je zdušno podržao projekat drugog izdanja knjige. Rahimić je kazao:

- Mi smo prvi u odbrambenim snagama pri Samostalnom bataljonu odbrane Mostara uspjeli okupiti novinare, informaticare, grafičke i inžinjerske stručnjake i već 11.6.1992 godine imali novinu Mostarsko jutro.Novina je nastala u cilju razbijanja medijske blokade i time smo uspostavili komunikacije sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, to jest sa Sarajevom. Naši printani tragovi uz video zapise poslali su svijetu realnu i istinitu sliku da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija, izjavio je Ibro Rahimić.

Svjedok tih događaja i doajen mostarskog novinarstva Alija Behram, redovno je pisao tekstove za Mostarsko jutro. Na licu mjesta, na prvim borbenim linijama u Podveležju bilježio je događaje koji će trajno svjedočiti o borbi patriota za oslobođenje i uspostavu zajedničke drževe Bosne i Hercegovine. Behram je između ostalog kazao i ovo:

- U teškom vremenu devedesetih godina i otvorene agresije na BiH i na grad Mostar od strane srpskocrnogorskog agresora, časopis Mostarsko Jutro te1992.godine, bio je glas gradjanskog otpora i glasan krik protiv stanja opsade Mostara i kukavičkog obračuna sa gradom i gradjanima izloženim bombardovanjima i stradanjima. Bilo je časno biti učesnikom tog projekta koji se i tada, kao i danas, zalagao za mir, odbranu civilizavijskih vrijednosti i koji je branio multietnicku i multikulturalnu baštinu Mostara i BiH.

Enver Karabeg, voditelj Informativne sluzbe Samostalnog Bataljona Odbrane Mostar, podsjetio je da se prvi broj Mostarskog jutra pojavio 11. juna 1992. godine

- To je bilo prvo glasilo koje se pojavilo u našem gradu, a koje prije rata nije izlazilo. Prema mojim saznanjima, Mostarsko jutro je i ujedno prva novina u BiH, koja je objavila fotografiju zastave tek priznate države Bosne i Hercegovine, koja se vijorila ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku. Zanimljivo je da je siže prvog broja objavljen na engleskom jeziku na zadnjoj strani u prevodu Nade Kadragić. Prvi broj Mostarskog jutra , štampan u tiražu od 420 primjeraka poklonio sam s posvetom, predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću. Drugio broj je bio posvećen oslobađanju lijeve obale Neretve od Carinskog mosta do mosta Hasana Brkića. Sjećam se da je u Pres centaru komandant Arif Pašalić domaćim i stranim novinarima iznio podatke o broju poginulih, zarobljenih i ranjenih u zoni djelovanja Samostalnog bataljona u vrijeme trajanja te operacije. Naš list objavljivao je imena poginulih boraca Samostalnog bataljona. Vrlo upečatljiva je bila scena sahrane poginulog borca u Liska parku kada je Ekrem Čorda, noseći tabut svoga sina na ramenu, sa grčem u grlu uzviknuo : "Ustajte prezreni na svijetu".

Karabeg je kazao da je 5. jula 1992. godine Općinski stožer Mostar HVO-a donio odluku o zabrani izdavanja Mostarskog jutra koju komandant Arif Pašalić odbacuje i naređuje da se nastavi sa izdavanjem Mostarskog jutra. Tada je data puna podrška redakciji i glavnom uredniki Dzemalu Hamziću.

- Hvala velika Zlatku Serdarevicu koji na svjetlost dana iznosi i poklanja ovo izdanje budućim generacijama.Hvala svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog projekta. Nazalost, Arif Pašalic, Hasan Kevelj i Senad Efica nisu dočekali ovaj trenutak. Mostarsko jutro j u tim teškim vremenima slalo pouku i poruku da u jedinstvu i zajedništvu uspjeh neće izostati, izjavio je Karabeg.

Poznati karikaturist Ito Korjenić, dao je poseban obol Mostarskom jutru svojim suptilnim karikaturama preko kojih je izražavao ne samo gnijev protiv presije nego se vrlo jasno njoj suprostavljao.

- Mostarski bataljon su činili Mostarci i svi oni koji su za slobodu i ravnopravnost, koji brane čovjeka i čovjećnost. Ratno glasilo "Mostarsko jutro" svanulo je nakon pola vijeka, na istom tlu i sa istim ciljem- sloboda i jednakom ljudi, suživot u miru i progresu. Da ne nabrajam sve, Hamzic, Rahimic, Karabeg, Behram, Lizde, Serdarević i ostala četa hrabrih i nepokolebljivih branilaca svega multikulturnog i slobodarskog, pod svakodnevnim naletima agresora, činili su veliku stvar, dostojnu u poštovanja i ulaska na vrata nezaborava, istorije ovoga grada .

Mostarsko jutro je širilo istinu o agresiji na Mostar i našu zemlju, podržavalo nadljudski otpor njegovih branitelja, u uslovima kada je to bilo i pravo herojstvo, kada se zanemarivala svakodnevna i realna opasnost od smrti. Redakcija je dala svoj puni obol svom istorijskom zadatku, trajući vremenski relativno kratko, sa današnjeg mjerenja protoka vremena, kazao je Korjenić.

O značaju ove knjige ponajviše je govorio novinar Azer Jugo, svjedok i učesnik tih događaja.

- Serdarevićeva bibliografija ratnog lista Mostarsko jutro dolazi skoro tri decenije nakon izlaska ovog lista. I to pokazuje da je Serdarević opet prvi i jedini poduzeo korake bibliografiranja ovog lista, inače bi, bez ove blibliografije, ostala praznina za buduće istraživače.Vrlo je važno istaknuti i podsjetiti da je Serdarević, kao hronačar i arhivar, publicist i novinar, posvetio brojne radove kako bi spasio od zaborava izuzetno važne momente i teme za Mostar, spasio ih od mraka, istorije i ugradio u biblioteke i arhive. Spašavanje istorije Mostara je životna misija Zlatka Serdarevića i njegovo životno djelo po kojem će ostati upamćen. On je danas najcjenjeniji hroničar i arhivar Mostara vrlo poštovan i od struke i od javnosti ali i neko čija je misija oduvijek bila biti pomiritelj i mirotvorac zaljubljen u istinu i dobro. Ratni list Mostarsko jutro dokument je koji svjedoči o najtežim danima u istoriji Mostara, to je dokument iz pakla kojem, eto, na žalolst, do sada nije posvećena ovakva pažnja, koji je ostao još samo u dragocjenim Serdarevićevim arhivama a jedino ga je on izvadio ispod prašine vremena i vratio na svijetlo dana kako bi ga učinio dostupnim budućim naraštajima. Valjda će istorija i budući naraštaji umijeti zahvaliti Serdareviću jer on je učinio ono što institucije koje treba da brinu o tome nisu, i na određen način, pokazao da je Mostar i dalje, kao i u ratu, prepušten onim pojedincima koji imaju snage i hrabrosti biti usamljeni u svojoj posvećenosti spašavanju istorije Mostaru i onom što je Mostar oduvijek bio. Bez Serdarevića, Mostar bi bio manje Mostar i istorija Mostara bi bila puno više skrivena od očiju javnosti i očiju budućnosti. Treba zahvaliti posebno onima rijetkim koji podržavaju rad i djela Serdarevića kojim uramljuje važne i dragocjene trenutke iz mostarske istorije za izložbe u budućnosti.